Stanković nakon sastanka sa delegacijom EP: Konačno imamo partnere za buduću saradnju
Potpredsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i narodni poslanik Đorđe Stanković izjavio je danas da je Srbija trenutno dalje od članstva u Evropskoj uniji nego pre 25 godina, kada je formirana prva demokratska vlada premijera Zorana Đinđića.
Na konferenciji za novinare opozicionih narodnih poslanika u Skupštini Srbije, Stanković je, nakon sastanka sa delegacijom Evropskog parlamenta, ocenio da se udaljavanje Srbije od evropskog puta jasno vidi kroz zakone koji se predlažu u parlamentu, a koji su, kako je naveo, u suprotnosti sa evropskim standardima i Poglavljem 23.
On je ukazao i na način na koji vlast u Srbiji komunicira sa predstavnicima Evropske unije, ističući da ih tretira kao neprijatelje, umesto kao partnere.
„Puno je primera koji pokazuju kako aktuelni režim udaljava ideju Evropske unije od građana Srbije. Predsednik Vučić istovremeno pokušava da trguje sa Rusijom i da se slika sa Donaldom Trampom u Davosu, očekujući da se to prihvati kao normalno. Ne možemo mirno da posmatramo ono što se dešava. Želimo da napredujemo i konačno imamo partnere sa kojima ćemo sarađivati u budućnosti“, rekao je Stanković.
Prema njegovim rečima, postoji realna opasnost da Srbija propusti trenutnu priliku i ostane, kako je naveo, „crna rupa na tepihu Evrope“, što je ranije govorio Vojislav Šešelj, a danas, kako tvrdi, sprovodi njegov politički učenik Aleksandar Vučić.
Stanković je naveo da je pred opozicijom i evropskim partnerima desetak ključnih nedelja u kojima je neophodno postići dogovore i promeniti stanje, pre svega kada je reč o izbornim uslovima i odnosima sa Evropskom unijom.
„Imamo desetak nedelja da pokušamo da promenimo stvari i obezbedimo normalne uslove i normalne izbore. Nadam se da ćemo u tom periodu uraditi velike stvari, ali to ne zavisi samo od nas, već i od celokupne opozicione javnosti i evropskih partnera“, rekao je on.
Na sastanku sa delegacijom Evropskog parlamenta, opozicioni narodni poslanici razgovarali su o rezoluciji Evropskog parlamenta koja, kako su naveli, detaljno opisuje stanje u Srbiji, kao i o dešavanjima nakon njenog usvajanja, uz ocenu da je došlo do dodatnog produbljivanja problema.
Poslanici su ukazali i na, kako tvrde, dodatnu kontrolu pravosuđa kroz nove pravosudne zakone, gušenje vladavine prava, represiju nad građanima, policijske upade na fakultete, otkaze profesorima, neuspeh u izboru članova Saveta REM-a, nova postavljenja lojalnih policijskih kadrova, pritiske na medije i novinare, kao i uticaj ruskih bezbednosnih službi.
Na kraju, opozicioni poslanici pozvali su na kontinuirano angažovanje Evropskog parlamenta u rešavanju političke i institucionalne krize u Srbiji, kao i na međunarodno praćenje predstojećih izbora.
