Kotor na mapi stane u šaku, a otvori se kao priča čim zakoračiš

Kotor na mapi stane u šaku, a otvori se kao priča čim zakoračiš
Foto: NIMEDIA

Uvučen duboko u Boku, u najskrovitiji njen džep, kao da more Kotor krije od sveta. U sezoni su velike gužve, jer pristaju kruzeri sa radoznalim turstima, u novembru je prijatan i gostoljubiv.

Kotor je jedan od najbolje sačuvanih srednjevekovnih gradova na Jadranu.Zavodljiv beli kamne, lavirinti ulica, venecijanski lavovi pratiće vas na svakom koraku. Potpuno je opasan zidinima koje se penju uz brdo do tvrđave. Te zidine u sumrak izgledaju kao svetleća ogrlica iznad grada. Grad mačaka sa pozitivnom atmsoferom.

Kotor je star koliko i legenda o njemu, nastao u 3. veku pre nove ere kao ilirisko naselje, kasnije ga je preuzeo Rim koji Kotor pretvara u važan strateški grad. Vizantija ga je držala vekovima i razvijala kao pomorski centar.

Između 12. i 14, veka Nemanjići su mu dali autonomiju, a u to vreme bio je mali trgovački centar u senci planina.

Kao najduže „gospodarstvo“ Kotor ipak pamti Mlečane. Mletačka vlast se održala skoro 400 godina.

Osmanlije su Kotor opsedale u više navrata, ali ga nikada nisu osvojile. Tome su doprinele kule kod Herceg Novog, zatim i najuži prolaz u Boki pod nazivom Verige, gde se i danas nalazi lanac koji je sprečavao prolaz osvajačkim lađama. Tu je bio i Perast sa koga su gađani osvajači koji su se zaglavljivali u Verigama.

Za vreme Drugog svetskog rata, bio je pod italijanskom i nemačkom okupacijom. Ukratko, mnogo puta nečiji, ali uvek svoj.

Kotor je 15. aprila 1979. godine pogodio razorni zemljotres jačine oko 7 stepeni po Rihteru, grad je tada bio kao rasuti mozaik. Obnavljao se godinama, kamen po kamen. Ovaj zemljotres je bio povod da Boka Kotorska uđe pod UNESCO-vu zaštitu.